Najavljujući nedavno izmene Zakona o budžetskom sistemu, ministar finansija Lazar Krstić rekao je da je namera vlade da stane na put rastućem broju zaposlenih u državnoj upravi, jer na javni sektor Srbije, u kojem je zaposleno 740.000 ljudi, ide trećina troškova budžeta.
Ministarstvo finansija procenjuje da bi ograničavanje zapošljavanja u javnom sektoru u 2014, usled prirodnog odliva zaposlenih, moglo da donese uštedu od oko 45 miliona evra. U 2015. godini ta ušteda bi mogla doneti dodatnih 75 miliona evra.
Predlog novog zakona o budžetskom sistemu predviđa i kazne za nepoštovanje zabrane zapošljavanja. One se kreću od 500.000 do dva miliona dinara za institucije i od 30.000 do dva miliona dinara za odgovorne osobe. Predviđena je i privremena obustava isplata novca za plate i zabrana prenosa sredstava za finansiranje lokalnih samouprava.
Zabrana se ne odnosi na sudije, javne tužioce i zamenike javnih tužilaca, na izabrana, postavljena i imenovana lica u državnim organima i organima jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, kao i na direktore javnih preduzeća i agencija. Predloženim izmenama Zakona o budžetskom sistemu produžava se rok za uvođenje centralizovanog obračuna zarada u javnom sektoru do 1. januara 2015. godine.
Vlada je parlamentu uputila na usvajanje po hitnom postupku i Predlog zakona o umanjenju neto prihoda u javnom sektoru, kojim se predviđa oporezivanje plata većih od 60.000 dinara od 1. januara 2014.Iznos zarada u javnom sektoru koji premašuje 60.000 dinara bio bi umanjen za 20, a plate veće od 100.000 dinara za 25 odsto. Iznos umanjenja uplaćivaobi se u budžet Srbije istog dana kada se isplaćuju zarade.
Predloženo je da Poreska uprava po isteku kalendarskog tromesečja kontroliše da li je u prethodnom periodu poštovano pravilo o umanjenju neto zarada. Za nepoštovanje odredbi o smanjenju zarada predviđene su kazne od 500.000 do dva miliona dinara za instituciju i od 50.000 do 150.000 dinara za odgovornolice i onog ko ne uplati razliku u iznosu zarade u budžet.
U obrazloženju zakona navodi se da bi smanjenje zarada u javnom sektoru trebalo da pomogne smanjenju budžetskog deficita. „Uzrok visokog i rastućeg fiskalnog deficita u Srbiji je sistematsko povećanje prava koja se ostvaruju iz javnog sektora i smanjenje određenih poreza, naročito od 2006. do 2008.”
Rashodi za zaposlene u javnom sektoru u Srbiji veći su od tri odsto BDP, što je oko 900 miliona evra godišnje, nego u uporedivim državama centralne i istočne Evrope. To je posledica nekontrolisanog zapošljavanja i viših zarada u javnom nego u privatnom sektoru, navodi se u obrazloženju predloženih propisa o umanjuju zarada u javnom sektoru.
U obrazloženju predloženih promena zakona navedeno je da u Srbiji ima za pet do 10 odsto više zaposlenih u javnom sektoru na 1.000 stanovnika nego u drugim državama regiona i da su zarade u javnom sektoru za 35 odsto veće nego u privatnom.
Pravo na naknadu plate tri meseca
Predlogom izmena Zakona o platama državnih službenika i nameštenika predviđeno je da bivši funkcioneri imaju pravo na naknadu plate tri meseca od dana kada mu je prestala funkcije, umesto šest meseci kako je sada predviđeno.
Pravo na naknadu plate prestalo bi pre proteka roka od tri meseca ako bivši funkcioner zasnuje radni odnos ili stekne pravo na penziju, a može biti produženo za još tri meseca ako u ta tri meseca stiče pravo na penziju.
Onome kome je pre stupanja na snagu novog zakona prestala funkcija, nastaviće da ostvaruje pravo na naknadu plate po tada važećem zakonu.